(021) 6433-145

Novi Sad od 18. do 20. veka

Novi Sad od 18. do 20. veka

Izložba Novi Sad od 18. do 20. veka na jedinstven način pruža mogućnost posetiocima Muzeja grada Novog Sada da se upoznaju sa predmetima likovne i primenjene umetnosti iz Odeljenja za kulturnu istoriju. Dospeli iz bogatih novosadskih kolekcija i porodičnih zaostavština tokom prethodnih decenija, izloženi eksponati prikazuju razvoj grada od 18. do sredine 20. veka i, na taj način, ilustruju način života i kulturu stanovanja Novosađana.

Iako Odeljenje za kulturnu istoriju poseduje veoma bogate kolekcije primenjene i likovne umetnosti, zatim zbirke starih fotografija i arhivalija, odevnog i dekorativnog tekstila, knjiga, časopisa i muzikalija, kao i mnogobrojne lične predmete Novosađana, na ovoj postavci je izložen uglavnom krupan materijal, raspoređen u vidu ambijentalno-stilskih ili sadržajnih celina. U hronološkom redosledu izložene su slike, skulpture, nameštaj, satovi, ogledala, lusteri i lampe, tepisi, predmeti od metala, porcelana i stakla, muzički instrumenti i nekoliko predmeta iz Odeljenja za etnologiju, karakterističnih za nacionalne zajednice iz okoline grada.

Novi Sad je svoje slobode izdejstvovao polovinom 18. veka i, od tada, njegov razvoj ogledao se u jačanju građanskog sloja koji je imao dovoljno sredstava i mogućnosti da živi na način kako se živelo u srednjoj Evropi. Upravo taj razvoj moguće je sagledati na postavci koja počinje celinom vezanom za 18. stoleće. Ovaj period ilustrovan je ikonama i crkvenim predmetima koje su izradili najznačajniji novosadski i vojvođanski majstori, zatim predmetima od kovanog gvožđa poreklom sa Tvrđave i njenog baroknog podgrađa, kao i komadima nameštaja koji su dela nemačkih majstora. Stilski najčistiju celinu predstavljaju tri segmenta u kojima su izloženi predmeti i nameštaj iz epohe bidermajera, koji je za našu sredinu bio veoma karakterističan tokom prve polovine 19. veka. Predstavljeni eksponati dobijaju na značaju i zbog toga što je veliko stradanje grada 1848. godine skoro u potpunosti uništilo pokretne inventare novosadskih kuća. Bidermajerski komadi nameštaja, luksuzni predmeti primenjene umetnosti i slike različitih žanrova radovi su vojvođanskih i srednjoevropskih majstora. Period obnove grada, povećanje bogatstva i kupovne moći Novosađana najbolje prikazuju segmenti sa ambijentalnim celinama karakterističnim za drugu polovinu 19. veka. Novostečene potrebe za luksuzom ogledaju se u raskošnim komadima nameštaja, ogledala i raznovrsnog posuđa. Nameštaj u stilu istoricizma, prvenstveno neorokokoa i altdojča, posebno je bio omiljen u vojvođanskoj sredini, a nabavljan je podjednako u domaćim i inostranim centrima.

Veći deo izložbe posvećen je i onim osobama koje su Muzeju, a samim tim i Novom Sadu, poklonile veliki broj predmeta, gotovo čitave pokretne inventare svojih domova. Porodična nasleđa prof. Desanke Kostić, Danice Lučić, Radojke Vučetić i drugih odslikavaju sadržajnu raznovrsnost građanskih kolekcija u prvoj polovini 20. veka. Jedan od najvećih izloženih legata je i onaj koji je Novom Sadu poklonila poznata operska pevačica Melanija Bugarinović.

Sve navedene celine dopunjene su slikama i skulpturama iz likovne zbirke Muzeja. Uglavnom su to srpski slikari koji su živeli ili često boravili u Novom Sadu. U 18. veku bili su to Georgije Stojanović, Vasa Ostojić, Dimitrije Bačević, Teodor Dimitrijević Kračun, Stefan Gavrilović i drugi. Slede ih naši veliki slikari prve polovine 19. veka (Nikola Aleksić, Jovan Klajić, Petar Čortanović), a zatim i majstori druge polovine stoleća (Steva Todorović, Uroš Predić). Bogatu kolekciju srpskog slikarstva prve polovine 20. stoleća prezentuju neki od najboljih umetnika: Sava Šumanović, Mladen Josić, Milivoj Nikolajević, Mihajlo Petrov, Milenko Šerban, Vasa Eškićević, Bogdan Šuput, Sava Ipić i mnogi drugi slikari i vajari. Veoma je interesantna i grupa slika sa motivima Novog Sada, u nekim slučajevima davno nestalim vedutama grada.

Muzej grada Novog Sada © 2021.